Schaut Video - VideoBild.com

Tags : prah road trip auto foto oglasnik 031 pad sloboda velika gorica serviser dc ja music djecja oprema split movies video funny iphone rak budala potrosacki kod noebius koncert ples nekretnine ipa video sam techno me newzealand dijeta Darko Rundek audio bilandzic lesbian rode fest louise glover car photography radio val

Ocjene

Benützer: p3rvan

Aplikacija Ocjene Školske ocjene dostupne putem interneta 24 sata na dan. Internet imenik školskih ocjena. Tags: Ocjene škola imenik

Benützer: andrijaplavsaotok

školske ocjene u računalima (elektro-dnevnik) školske ocjene svoje djece roditelji će ubuduće svaki dan moći kontrolirati od kuće na računalu. Rezultat je to najnovijeg projekta elektro-dnevnika koji je danas (15. travnja, 2008)pokrenut u mjestu Otok kod Sinja a trebao bi se proširiti i na druge hrvatske škole. Tags: školske ocjene računalima elektro-dnevnik OŠ Kamešnica

Benützer: DusanDotur

Ivica Račan - Jedan od nas (Interview u Epicentru) Prva televizijska analiza Račanove političke karijere i povijesne uloge nedjelja, 29.4.2007 20:11 EMISIJA "Epicentar" Mirjane Hrge na Novoj TV dala je prvu današnju analizu života i političkog utjecaja Ivice Račana, a ta prva analiza počela je potvrđivati ono što je danas za Index rekao Ljubo Jurčić o tome kako će ocjene o Račanu biti puno pozitivnije nego što je bilo mišljenje. Doduše, budući da je u emisiji gostovalo troje Račanovih stranačkih kolega (Antun Vujić, Mirjana Didović i Branko Caratan), jedan povjesničar (akademik Dušan Bilajčić) i jedan novinar (Zdenko Duka, koji je napisao Račanovu biografiju), ne možemo reći da imamo potpuni uzorak, ali stvari polako idu u tom smjeru. Nakon kratkog uvoda u kojem se podsjetilo na Račanov rani politički i privatni život (traperice i Elvis Presley, ulazak u CKSKH), raspravljalo se (ili prisjećalo) o tri najbitnije faze Račanove političke karijere, i manje više su se svi u studiju suglasili s time da je Račan u svakoj od njih povlačio uglavnom dobre poteze, te da je za Hrvatsku bilo jako dobro što je upravo on donosio bitne odluke. Na početku, podsjećanje na razdoblje neposredno prije i tokom same povijesne 1990., kad su hrvatski komunisti napustili Kongres CKSKJ, nakon što je njime zavladala Miloševićeva struja. Pričalo se i o prijetnji generalštaba tadašnje JNA, koji je Račanu i hrvatskim komunistima nakon odlaska s Kongresa poslo izaslanstvo od tri generala koji su došli u Zagreb, pozvali članove CKSKH na ponovljeni Kongres i rekli da se ne trebaju brinuti za izbore, jer će to ionako srediti vojska, zaprijetivši tako ozbiljnim mjerama. Račan je tada, ispričao je Caratan, bio odlučan oko toga da ne popusti tim prijetnjama, a na poziv na Kongres je rekao da uopće nema smisla raspisivati izbore u Hrvatskoj ako se vrate na Kongres, jer tada priznaju da komunistička Jugoslavija nastavlja sa životom. Račan je nakon toga, prisjetili su se gosti u studiju, dopustio volji hrvatskog naroda da izabere HDZ, i to po cijenu moguće vlastite političke propasti. Sljedeća je na redu bila rasprava o koalicijskoj vladi 2000., koju je Račan vodio. Konsenzus je bio da je Račan, iako je, kako je Duka rekao, vladu vodio malo desnije nego što bi to sami socijaldemokrati možda voljeli, i tu povlačio prave poteze. U vrijeme u kojem je HDZ prijetio državnim udarom i "rušenjem legitimne vlasti", kako je rekla Mirjana Didović, Račan je svojom neagresivnošću tu vladu odveo u pravom smjeru u svo vrijeme njena postojanja. Bilančić je ovdje usporedio, a to je tema koja bi u sljedećim godinama mogla biti prilično kontroverzna u Hrvatskoj, Račana s Tuđmanom. Kritizirao je Tuđmana zbog toga što je zemlju odveo u potpuno krivnom smjeru od onoga koji je obećao kad je nakon što je Račan potpisao prve slobodne izbore. Ovo bi moglo biti zanimljivo zbog povijesne uloge koju je dosad, kao neprikosnoveni hrvatski vođa, Tuđman imao. Naime, dok je Račan bio živ, uzevši u obzir da baš nije bio nametljiv čovjek, nikad se nije zapravo poteglo pitanje toga tko je zaslužniji za stvaranje hrvatske demokracije -- Tuđman, koji je Hrvatsku vodio u vrijeme rata, a kasnije uspostavio sustav baziran oko jedne stranke, ili Račan, koji, otkako su analize počele, sve češće biva nazivan prvim čovjekom koji je vidio da u Hrvatsku treba dovesti demokraciju i koji je zapravo cijelo vrijeme i postupao prilično demokratski. Ovo će vrlo vjerojatno biti pitanje oko kojeg će, kako vrijeme bude prolazilo, nastati mnogi prijepori. Račan, kojeg su mnogi protivnici i prošlom i u ovom stoljeću nazivali komunistom, danas je sve češće portretiran kao zastupnik liberalne struje u jugoslavenskoj Komunističkoj partiji, koji je prvi uvidio da komunizam ne može preživjeti. Ne treba očekivati da će ga se proglasiti ocem hrvatske demokracije, ali sigurno je da će njegovi bivši protivnici i nesimpatizeri imati malo teži posao kad ubuduće budu pokušali prikazati kao totalitarista. Ali, taj ćemo zadatak ostaviti povijesti. Na kraju, raspravilo se i o zadnjoj fazi Račanovog političkog života, koja je završila njegovom ostavkom na mjesto predsjednika SDP-a, a u kojoj je on, nakon što je tranzicijski proces prošao, krenuo u smjeru profiliranja SDP-a kao prave socijal-demokratske opcije, i za što su mu također odali počast. Tags: Ivica Racan Croatia Hrvatska Croatian Ivo Sanader HDZ SDP Hrvatski Kroatien Zagreb Interview Jurcic Račan

Benützer: HrvRadio

Opera Nikola Šubić Zrinski - Ivan Zajc Opera Nikola Šubić Zrinski - Ivan Zajc Nikola Šubić Zrinjski zacijelo je najpopularnije hrvatsko glazbeno scensko djelo. Oznaku narodnog djela zavrijedilo je povijesnim konotacijama te mu i zbog toga pripada aura umjetničke tvorevine za sva vremena. O strogo glazbenoj vrijednosti toga djela, odnosno o nekim manjkavostima libreta, mnogi su povjesničari glazbe, muzikolozi i kritičari rekli svoje. Zrinjski je, međutim, prošao mnoge kušnje vremena, estetičkih i inih prosudbi, te uspio prebroditi negativne ocjene izrečene glazbenom i pjesničkom tekstu. Danas mu, međutim, više ne treba obrana. Djelo govori samo za sebe. Praizvedba Zrinjskog (libreto Hugo Badalić) bila je 4. studenoga 1876. u Zagrebu u tadašnjem Narodnom kazalištu. Dirigirao je sam autor. U riječkim dnevnim novinama La bilancia četiri dana kasnije objavljen je kratki prikaz u kojem se Riječani prisjećaju Zajca i smatraju ga svojim: "Nikola Šubić Zrinjski. Ovo je naziv novoga djela (glazbene trilogije) vrijednog našeg sugrađanina, maestra Zajca, predstavljenog prvi put prošle sedmice u Narodnom kazalištu u Zagrebu, na libreto gospodina Badalića. Uzdržavajući se izvijestiti o vrijednosti nove partiture, jer su nas o tome obavijestili zagrebački listovi, kao i prijemu kod tamošnje publike, utvrđujemo sa zadovoljstvom da je, po Agramer Zeitungu, vrijedni umjetnik doživio brojne ovacije, koje su dostigle vrhunac kad su se poslije treće slike na prosceniju ukazali predstavnici pjevačkog društva Kolo i poklonili kompozitoru veličanstvenu krunu, ukrašenu kićenom vrpcom nacionalnih boja." SUPPORT CROATIAN CULTURE http://www.croradio.net Tags: ivan zajc nikola subic zrinski croatia croatian hrvatska hrvati croradio glazba music muzika opera

Benützer: JednaJeBrenaTeam

Lepa Brena - NG show '02, 1 dio, www.jednajebrena.com 2002:e, nakon dvogodisnje medijske pauze, Lepa Brena svojim fanovima priprema iznenadjenje. U studiju u Kosutnjaku snima show program koji se tokom novogodisnjih praznika prikazivao na kanalu TV Pink. Za svoj izgled Brena angazuje najpoznatije stiliste, sminkere i frizere a voditelj i autor porgrama je bio Bosko Jakovljevic. Show Lepe Brene je tada dobio najvece ocjene i komplimente svih televizijskih i muzickih kriticara. Ovim najgledanijim show programom Brena ponovo potvrdjuje status prave i istinske zvijezde. Tags: Lepa Brena Grand show Folk muzika narodne Brcko Bosna

Benützer: sanjinzukic

Adnan Jakupovic KAPA - Ako mozes ti suzu pustiti Najbolja interpretacija Adnana Jakupovica na Showu HAYAT TRATI ZVIJEZDU, sa kojom je dobio najbolje ocjene zirija i popeo se na PRVO MJESTO... Tags: Folk

Benützer: OvdjeWashington

NewsFlash 10. lipnja 2008. Pripremili Žorž Crmarić i Andrea Walsh. George Bush u Sloveniji. Laura Bush u intervjuu televiziji ABC o popularnosti svog supruga. Ben Bernanke daje optimistične ocjene o američkom gospodarstvu. Maloprodaji koristio povrat poreza. Poplave na Srednjem Zapadu. Tags: George Bush Slovenija Laura Ben Bernanke američka ekonomija povrat poreza poplave Srednji Zapad

Benützer: GjuroKaiser

V. gimnazija Ocjene iz fizike i ostatak Tags: V. gimnazija

Benützer: SapyZG

Tucnjava pod nastavom Tucnjava plakatima pod nastavom hrvatskog jezika u školi, profesorica je istjerana i u hodniku zaključuje ocjene Tags: tucnjava skola hrvatski nastava borba

Benützer: vrpolje

Čita novine... Dok drugi spašavaju glavu ispravljajući ocjene da ne padnu godinu naš Luka se "oprostio" sa ocjenama te zadnjih misec dana škole uživa čitajući novine... Tags: laganini

Benützer: ackycobra

Cengic vila fashion show nakon duge i mukotrpne noci provedene u opijanju,nastala je monotonija,srecom razbijena domisljatom idejom ekipe iz Minta. Tags: Ocjene cengic vila

Benützer: klokpa

3.av maturanti zadnji dani škole profesorka iz matematike zaključuje ocjene Tags: novska srednja škola matematika 3.av

Benützer: xXxXpunjab

skakač skakač skače na glavu s stijene i na kraju se ubije i dobije aplauz i dobre ocjene no skok više neće moći pononviti Tags: short film

Benützer: AljoshaKapulica

Ahmed al Rahim (Ante from Ljubuski) as Miroslav Skoro http://vinovo.magnify.net/watch/playlist/LGZPBLDXC6D5650K Ahmed al Rahim (Ante Culo from Ljubuski) as Miroslav Skoro: Milo moje Ahmed al Rahim, Antimon iz Večernje škole, otkriva detalje iz privatnog života: kako je odrastao u Sudanu, dospio u Zagreb i zašto je kao inženjer građevine postao đak profesora Pervana Mama, ako ovo gledaš na satelitu, onom na kojem se mogu vidjeti svi programi, vjerojatno me vidiš. Pozdravljam te ovom nagradom i volim te, izjavio je prošle nedjelje Ahmed al Rahim, popularni Antimon iz Večernje škole, primajući nagradu Večernjakova ekrana za najoriginalniju TV-emisiju. U tom trenutku ovaj simpatičan komičar, koji se uvukao pod kožu brojnim obožavateljima, nije ni slutio da na drugoj strani svijeta zdravstveno stanje njegove mame postaje sve lošije i da će samo nekoliko sati nakon dodjele čuti bratov glas. - Javio mi se, baš nakon dodjele nagrada, jedan od moje braće s viješću da se mama naglo razboljela pa je izrazila želju da svi dođemo kući. Kad su mi rekli da je rekla kako mene posebno želi vidjeti, odmah sam spremio stvari i odlučio krenuti na put. Ne bih bio miran da ne otputujem - ispričao nam je Antimon u zagrebačkoj zračnoj luci u koju je stigao u pratnji supruge Dijane te svojih kćeri, jedanaestogodišnje Dalije i devetogodišnje Amani. Tena: Čega se sjećate iz djetinjstva? Čini se da ste jako vezani za mamu. Dok ste pričali o njezinu neizvjesnom zdravstvenom stanju, oči su vam bile pune suza. Ahmed: Jesam, jako sam vezan, kao uostalom svako dijete za svoju majku. Kad se sjetim djetinjstva, sjećam se bezbrižnosti, igre i veselja. Uvijek sam bio za zabavu i zafrkanciju i mogu reći da smo se kod kuće uvijek puno smijali. Odrastao sam u obitelji s desetero djece, imam tri brata i šest sestara i moja braća u prosjeku imaju po troje djece, doista smo velika obitelj. Tena: Je li takvo školovanje uobičajeno za djecu rođenu u Africi ili je školovanje povlastica bogatog stanovništva? Ahmed: Sudan je dugo bio britanska kolonija. Afrika nije samo džungla i ne žive ljudi samo u selima. Ja sam odrastao u gradu u kojem je većina mladih ljudi obrazovana, mnogi od njih su se školovali na Oxfordu i Cambridgeu. To je potpuno normalno i obaveza je bila da se školuješ. Tena: U kakvoj ste obitelji odrasli? Jesu li i vaši roditelji obrazovani ljudi? Ahmed: Moj je otac inženjer, a mama je domaćica. Ne znam kako bi kraj nas deset mogla raditi. Danas žene ipak rađaju manje djece, u prosjeku dvoje ili troje, pa i normalno rade. Zašto moja mama nije, vrlo je jednostavno zaključiti. Rađala je dijete svakih godinu i pol jer su silno željeli imati sina. A onda kad se rodio prvi, mi smo se ostali zaredali, ha, ha... Tena: Znači li to da su u Sudanu i Hrvatskoj jednaki običaji kad su djeca u pitanju? Ipak ništa bez sinova? Ahmed: Ma, ne trebaš imati sina, no poželjno je da ga imaš, ha, ha. Ipak se radi o nasljedniku. Mi razmišljamo kao Dalmatinci, ha, ha... Tena: U Zagrebu živite gotovo dvadeset godina. Usporedite nam život u Zagrebu i Sudanu. Jesu li razlike velike? Ahmed: Jesu. U Zagrebu je sve nekako užurbano. Svi trče za novcem, zaradom, sve je nabijeno stresom. Dan prebrzo prođe i često imaš osjećaj da ti nedostaje još nekoliko sati da sve stigneš. U Sudanu su ljudi jako opušteni. Žive lagano, ne živciraju se, uživaju u svemu što rade. Jedan dan u Sudanu traje kao dva dana u Hrvatskoj. Kad sam stigao u Zagreb i kad sam vidio kakva su ovdje pravila igre, kako je sve ubrzano, pitao sam se hoću li tako i ja živjeti. Godine su prošle i sad živim upravo tako. Tena: Kako ste odlučili doći baš u Zagreb? Budući da ste rođeni u Sudanu, koji je britanska kolonija, zar nije bilo prirodnije da se preselite u zemlju u kojoj se govori engleski? Ahmed: Želio sam studirati izvan Sudana, i to u prvom trenu u Americi. Moj je odabir bio studij građevine na fakultetu koji je usko surađivao s Oxfordom. No, za upis na taj fakultet trebalo je imati sve odlične ocjene kako bi se ostvarilo pravo na stipendiju. Meni je u startu nedostajalo nekoliko bodova pa sam se mogao upisati kao student uz plaćanje. No, tata mi tada nije želio potpisati suglasnost tvrdeći kako za mene nije najbolje da studiram u Americi. S obzirom na to da sam i dalje inzistirao na tome da studiram u inozemstvu, ponudio mi je studij u bivšoj Jugoslaviji, u Zagrebu. Pitao sam ga zašto baš Zagreb, a on mi je već tada rekao da je to grad koji je otvoren prema strancima. Bilo je to davne 1987. kad je u Zagrebu bila Univerzijada. miroslav skoro ljubuski hercegovina africa sudan oxford humor muzika glazba vecernja skola funny zeljko pervan zuhra Tags: Miroslav Skoro Ahmed ljubuski hercegovina Music teshome africa sudan oxford glazba vecernja skola thompson milo moje

Seiten: